Čipka u nitima svjetla

Na pročelju stolne crkve u Pagu ugrađena je rozeta u obliku čipke, ali i mreža renesansnih ulica, urešenih prozora i kamenih kuća s portalima sadržava potku iz koje se paška čipka razgranala u mnogobrojnim detaljima. Tijekom pet stoljeća čipkarice obnavljaju tu osobitu vrstu simbioze sa renesansnim gradom Jurja Dalmatinca, te geometrijskim nizanjem ponavljaju davno utvrđeni, idealni omjer svjetla i sjene, hlapljivosti i čvrstoće, posolice i zapuha bure, tajnovitosti mora i gustoće epiderme otočkog kamena.

Marija Fabijanić



Mnogi naraštaji nosili su ovu ukrasnu čipku na košuljama i rukavima, ogrlici i otvoru na prsima, ili kao najljepši dio liturgijskog ruha za vrijeme procesija.  Uvijek se šivala veoma tankim, bijelim koncem, iglom ili batićima. Zadana je motivima štapića, ročelice, pogačice, kolumbarića, mendulice, dintela. Postala je fenomen zbog čvrsto šivanog veza unutar otvorenih četvorina gdje vješta ruka oblikuje nevjerojatnu slikovitu mrežu. Bijelo zlato, kako nazivaju ovaj osobiti čipkarski vez, odražava tajanstvenu ljepotu kamena. Ali, taj paški, geometrijski ornament, upija i vjekovne jeke otočkog življenja, snaži se nitima svjetla koje prisno treperi uz kućni prag  ili klizi zimskom utihom.

Bepina Palčić



Tijekom beskrajnih sati pomna vezenja čipkarice su posve sljubljene uz ruho povijesti koja je podjednako prionula uz kamene ulice i sjećanja nevidljivih predaka, zrcali se u moru ili se svjetlom oglašava na tamnoj podlozi vremena. Čvrsti paški teg je poput geografske karte, zbirka uzoraka iz duboka pamćenja i prividnog zaborava.

Fani Sabalić



Čipka je u gradu Pagu kroz stoljeća zadržala omjere mikrokozmosa koji se obnavlja iz pouzdanog, svjetlosnog vrela. Kroz uske ulice grada Branka Primorac bilježi Pag u trenutku kad čipkarice pokazuju pravo bogatstvo svoga umijeća. Na njenim se fotografijama, koje evociraju dokumentarne, ali i nostalgične, pa i sentimentalne akorde, mogu vidjeti ne samo fantastične čipkarske mreže, već se u




Jelica Oguić



vještim rukama vezilja otkriva i zapreteno kolektivno pamćenje. U gustoj ukrasnoj mreži i ornamentu odražavaju se niti svjetla koje oblikuju: rozeta stolne crkve i svečano ruho časnih sestara benediktinki koje su u samostanu Svete Margarite i započele ovaj čudesni vez. U arabeski čipke upletena su treperava svjetla lumina i skrušene molitve, raspršeni odjeci zvona i glasovi nabožnih pjesama.

Katica Bistričić (1922.



Bjelina paške čipke ogolila je unutarnji krajolik otoka sve do zagonetnih dimenzija. Otajne mjere  kamenih rubova koje nagrizaju kiša i vjetar, sol i morski valovi tvoreći nepredvidive šare, neiscrpno su ishodište




Ljuba Meštrović (1923.)



ovog rukotvornog fenomena. Kao da su tracima konca zauzlani zapusi soli i mijene godišnjih doba, miris ljekovita bilja i meket ovaca, treperavi odsjaj mora i gusta posolica koju otočka bura taloži oko kamena i ljudskih sudbina.

Andriana Škunca



 

Mandica Palčić



Branka Primorac novinarka je i urednica u «Večernjem listu», suvremena hrvatska spisateljica, autorica šest knjiga i dobitnica dviju književnih nagrada. Rođena je u Zagrebu, gdje je završila Fakultet političkih znanosti i jednogodišnju Novinarsku školu (CINK). Od početka rada u novinama uz brojne tekstove objavljuje i vlastite fotografije koje ju kao medij izražavanja zanimaju od mladosti. Za studentskih dana pohađa tečaj fotografije pri Češkoj besedi u Zagrebu, no umjetničkom se fotografijom ozbiljnije počinje baviti posljednjih godina, što rezultira prvom samostalniom izložbom fotografija «Pogled u krošnje» u Cro Art Photo Clubu u Zagrebu u veljači 2006, te Požegi u listopadu 2006. i Grazu u prosincu 2007. «Paške čipkarice»,izložba u gradu Pagu, u Kneževu dvoru» od 1. do 11. srpnja 2008. godine njezina je četvrta samostalna izložba, druga tematska.




Urica Ogić i suprug