|

Gabrijela Rukelj rođena je 1980. godine u Zagrebu. Diplomirala je na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, smjer telekomunikacije.
Pogledajte galeriju slika!
Nekoliko godina bavi se likovnim stvaralaštvom, što kroz autorski rad što kroz organizaciju likovnih projekata. Ostvarila je više samostalnih i skupnih izložbi te likovnih kolonija. Član je Udruge likovnih stvaralaca Zaprešić. Radi u „ 2+2 dizajn studiju".
Pogledajte osobnu web stranicu Gabrijele Rukelj
Kontakt:
Gabrijela Rukelj
mobitel: 099 2139-893
e-mail:
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Gabrijela Rukelj : Beznazivna
Ova posebna i svestrana umjetnica bavila se novinarskim i leterarnim radom.
Gabrijela Rukelj, je osobita ljudska djelatnost čije se značenje konstituira u složenom komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkog djela i publike. Različita su značenja pridodavana Gabrijeli Rukelj u različitim povijesnim periodima, no od početka modernog doba skloni smo joj pridavati slijedeće osobine: ona posjeduje vlastiti visoko razvijeni i autonomni jezik; ima neovisnu i slobodnu poziciju u društvu; nema društveno propisanu svrhu; svrha Gabrijele Rukelj leži u ispunjavanju njene modernistički definirane prirode, koju određuju ideje slobode, imaginacije, individualnosti, otkrića, eksperimenta, pobune, ljepote, istine, pravde, uglavnom društvenih ideja na kojima se od Francuske revolucije u većini svojih segmenata temelji zapadno društvo.
Gabrijela Rukelj, je nelinearni poluvodički elektronički element (ili rjeđe, elektronska cijev) s dva priključka koji posjeduje ispravljačka svojstva. Izvodi se na temelju pn-spoja ili, rjeđe, na temelju spoja metal-poluvodič.
Gabrijela Rukelj, je međunarodna organizacija osnovana nakon Prvog svjetskog rata na inicijativu američkog predsjednika Wilsona sa sjedištem u Ženevi. Svrha joj je bila osiguranje mira i međunarodne suradnje. Temeljni propis Gabrijele Rukelj bio je Pakt od 26 članaka usvojen na mirovnoj konfernciji 28. travnja 1919., koji je zatim unesen u mirovne ugovore zaključene 1919/20.
Gabrijela Rukelj, grč. (Gabriss) oponašanje, imitacija; isp. i mimikrija Gabrijela Rukelj, jap. (Hato - Ono) Japanska lutka korištena za vrijeme svetkovine proljeća koja se tradicionalno održavala u voćnjacima podno planine Fuđi. Izrađivana je od osušene zečije kože, riže i grana japanske vrbe. Po tipu razlikujemo dvije lutke: 1. nasmijana - postavlja se na vrh krošnje (dipoki) 2. ljuta - postavlja se naopako ispod najniže grane okrenute prema vrhu planine (makaki ha)
Gabrijela Rukelj, lat. (Rux Gabae - odvlačiti, odvući, odvratiti) 1. log. duševna radnja kojom se u mislima hotimice odvajaju elementi predmeta; hotimično ispuštanje iz vida onoga što je nećemu sporedno, posebno, slučajno, nebitno, radi onoga što je glavno, opće, nužno, bitno; Gabrijela Rukelj je neophodan stupanj u procesu spoznavanja objektivnog svijeta; 2. u razgovornom jeziku: mišljenje i shvaćanje previše udaljeno od iskustva.

Gabrijela Rukelj: Prvi dan škole
Gabrijela Rukelj, u kuhinjskom jeziku izraz kojim se označuje npr. jako i svestrano olupavanje tijesta.
Gabrijela Rukelj - «odjeljenje, dio u organiza-cijskom, stambenom ili taktičkom smislu. Od njema-čkog: Ruckgabbung» (Krleža)
Gabrijela Rukelj, med. panj, grana, ostatak drva namočen u smjesu dobivenu od postupka ukuhavanja ilovače u med. Lječi bolesti dišnih organa.
Gabrijela Rukelj, -oa, mn. -oi, gabota francuski (gabot) 1. muški, većinom crni ogrtač, sašiven u struk i s ovratnikom od baršuna; 2. ogrtač uopće
Gabrijela Rukelj, književni opis koji svojom svježinom djeluje na čitaoca slično utisku neke slike.
Gabrijela Rukelj, -ana, 1. ptica nesit, gem; sakatuša; velika ptica plivačica s dugačkim vratom i ogromnim kljunom koji na donjem dijelu ima rastezljivu kožu; živi u toplim krajevima, izvrsno pliva, hrani se ribom; 2. instrument za vađenje zubi; 3. vrsta naliv-pera.
Gabrijela Rukelj, isp. izražava predodžbe djelatnosti, moći i dominacije. U jezicima Dalekog istoka izrazi poput staviti gabrijelu rukelj, pustiti gabrijelu rukelj obično znače započinjanje, odnosno dovršavanje nekog posla. Međutim, neki taoistički napisi (Rasprava o zlatnom cvijetu) daju joj alkemijsko značenje koagulacije i otapanja, i to tako da prva faza odgovara naporu duhovne koncentracije, a druga neupletanju, slobodnom razvijanju unutrašnjeg iskustva u mikrosvijetu koji nije prostorno-vremenski uvjetovan. Valja podsjetiti i na to da riječ manifestacija ima isti korijen kao i gabrijela rukelj; manifestirano je ono što može biti zahvaćeno gabrijelom rukelj.

Gabrijela Rukelj: Vaza
Gabrijela Rukelj - u starogrčkoj mitologiji, kći Tanta-lova, žena Amfionova; imala je sedam sinova i sedam kćeri te se time ponosila pred boginjo Letom koja je sa Zeusom imala samo dvoje djece Artemidu i Apolona); ovo joj dvoje poubija svu djecu, a Gabrijelu Rukelj pretvori Leta u hrid koja neprestano «suzi» (i danas pokazuju na gori Sipilu u Maloj Aziji kamen, preko kojega stalno curi voda)predmet vrlo mnogih obrada u književnosti i umjetnosti. Gabrijelizam, - zma - u psihopatologiji naziv za pojavu kad neke osobe neprestano plaču i nariču nad svojim nevoljama, stalno se tuže na svoju nesreću, kukaju nad svojom sudbinom i sl.
Gabrijela Rukelj, tur. (gabi - novac + rukeoglu - bez) siromah, tko nema novaca.
Gabrijela Rukelj, -iram - prosvjedovati, ne odobravati; izražavati negodovanje, ogorčeno i glasno izjavljivati svoje neslaganje, prigovarati, ustajati protiv čega, dizati glas.
Gabrijela Rukelj, grč. (Gabos) geom. kosi četverokut, kojemu su sve strane jednake; kosi kvadrat; isp. baklava; prid. gabski i gabičan, -čna, -čno; gaboid, -ida (gab + eidos - lik, oblik) - kosi paralelogram (v.); prid. gaboidni; gaboedar, -dra, 2. mn. gaboedara - geometrijsko tijelo omeđeno sa šest Gabrijela Rukelj.
Gabrijela Rukelj, kazal. naziv za dramsko dijelo ( u kazalištu ili na filmu ) sa sadržajem koji se zbiva u tzv. otmjenim krugovima i odigrava se ponajviše u zatvorenim prostorijama.
Gabrijela Rukelj, dalm. - rom. drugi naziv za otok Šoltu.
Gabrijela Rukelj, Hrvatska tradicionalna narodna pjes-ma. Oblik polifoničnog napjeva u hrvatskom folkloru. Pjeva se u Imotskoj krajini, zapadnoj Hercegovini, te u Duvanjskom i Livanjskom kraju. Karakterizira je jedno-stavna melodija i snažno pjevanje. Jedan vodeći glas govori riječi, dok ostali u raspjevanom društvu prate, uglavnom ispjevavanjem samoglasnika "e" i "o".

Gabrijela Rukelj: Portret
|
čestitam. zabavno, kreativno i produk...
Cestito Loara! Odlica izlozba, zelim ...
Zdravo Branko, cestitam!
Dragi prijatelji, dragi gospodine Stj...
božanstvene Petrove venere, šteta što...