Znanstvenici su ustanovili da stavljanje likovnih djela u reklame, čak i ako je njihova prisutnost usputna, navodi potrošače da se o reklamiranom proizvodu izjasne pozitivnije.

Istraživači sa Sveučilišta Georgia proveli su tri studije, uključujući i jednu u kojoj su "glumili" konobare u restoranu, gdje su skupini od sto osoba pokazivali srebrninu u crnim baršunastim kutijama na kojima je bila reprodukcija Terasa kafea noću Vincenta van Gogha ili fotografija nekog sličnog prizora. Gosti su srebrninu s reprodukcijom van Gogha ocijenili kao "luksuzniju". Ostale dvije studije pokazale su da se "relativno nepoznato umjetničko djelo može ravnopravno nadmetati s poznatim zvijezdama u postizanju luksuznog izgleda" te da "sadržaj određenog likovnog djela nije posebno važan, ali je presudna općenita konotacija na umjetnost". Istraživači kažu da sve skupa upućuje na to da je umjetnost jak marketinški alat. "Likovna je umjetnost u povijesti često korištena kao alat uvjeravanja", kaže Henrik Hagtvedt, koji je s Vanessom M. Patrick autor studije, a i sam je slikar. "Slikarstvo je korišteno za prodaju svega, od religije do politike, od umaka za špagete do samih umjetnika. Mislim da je došlo vrijeme da razvijemo znanstvene temelje razumijevanja kako to doista funkcionira." Studija je objavljena u specijaliziranom magazinu Journal of Marketing Research.