knjižnicom i vrlo vrijednom arhivskom.građom. Ova kulturna i sakralna zdanja posjetili su likovni umjetnicu koji su sudjelovali na 7. likovnoj radionici MORE - Rab (24. do 30. kolovoza 2008. godine, bivša Talasoterapija KBC Zagreb). Slikari iz različitih krajeva hrvatske razgledali su samostan s umjetničkom zbirkom i galerijom Testen: Branimir Dorotić iz Samobora, Robert Budor iz Zagreba, Mišo Vukadinović iz Zaprešića, Živko Tiplak iz Varaždina, Josip Fijucek iz Zagreba, Renata Kovačić iz Đurđevca te Davor Vuković i Stjepan Katić iz Zaprešića.







Franjevački samostan datira iz 1458. godine s uklopljenom ranijom romaničkom crkvom sv. Eufemije, (spomenuta 1237. godine). Uz samostan je gotička crkva sv. Bernardina građena kada i samostan, barokizirana u XVII. st. Crkva ima kasetirani oslikani strop i kor nadsvođen križnim svodom; protomajstor obiju gradnji je Juraj Dimitrov Zadranin. U pokrajnjim kapelama je poliptih braće Vivarini iz 1458. i kasnogotičko drveno raspelo, te noviji križni put fra Ambroza Testena. God. 1989., u sklopu Zavičajnoga muzeja u Kamporu, otvorena je Memorijalna zbirka slikara fra Ambroza Testena. U crkvici sv. Eufemije stalno su izložene slike fra Ambroza Testena koje prikazuju križni put i raspeće Isusa Krista. Predstojnik i župnik fra Nediljko Jerkan likovnim umjetnicima je pokazao ove vrijedne umjetničke eksponate.







Niti jedan slikar u ekspresionizmu na području Hrvatske nije toliko snažan kao Testen. Testen je element mrlje razvio do savršenstva rekao je prof. Marijan Jakubin.







Fra Ambroz Testen rođen je 1897. godine u Loki pri Mengešu. Godine 1913. odlazi prvi put u samostan u Zadar i dobiva redovničko ime Benedikt. Sudjelovao je u prvom i drugom svjetskom ratu. Godine 1920. po drugi put stupa u samostan u Dubrovniku i dobiva ime Ambrozije. Službovao je u Dubrovniku, Cavtatu, Orebiću, Kuni, Krapnju kod Šibenika i Kamporu na Rabu. Umro je 1984. godine u Zadru. Obavljao je jednostavne i skromne samostanske dužnosti skromno i tiho. Slikao je od najranije mladosti i trag njegove umjetničke duše ostao je gotovo po svim samostanima gdje je djelovao.  







Ništa se ja poradi ovoga interesa za moje djelo nisam uobrazio. To nije u mojoj naravi. Uostalom, služim Redu koji ne bi smio poznavati oholost. Ipak, drago mi je da su slike na ovaj način spašene... A mislio sam; kada umrem, ljudima će to samo smetati, prezirat će ih. Sjećam se kako sam brdo crteža u Krapnju bacio u smeće! A tek u Kuni! Djeca su od tih papira radili zmajeve... (Testen)

Komentari

Traži RSS

3.26 Copyright (C) 2008 Compojoom.com / Copyright (C) 2007 Alain Georgette / Copyright (C) 2006 Frantisek Hliva. All rights reserved."